Otpis poreske obaveze zbog neuručenja rešenja

Otpis poreske obaveze zbog neuručenja rešenja

Otpis poreske obeveze zbog neuručenja rešenja o utvrđenom porezu predstavlja pravo poreskog obveznika koje mu stoji na raspolaganju kada mu nije dostavljeno rešenje o utvrđivanju poreza na Zakonom propisan način.

Kada možemo podneti zahtev za otpis poreske obaveze zbog neuručenja rešenja?

Česti problem koji se javlja u praksi je da se poreska rešenja dostavljaju na pogrešnu adresu, s obzirom da poreski organi nemaju ažurirane podatke o poreskim obveznicima. Tako se događa da je godinama poreski akt dostavljan na staru adresu, koja je u međuvremenu promenjena, pri čemu poreski obveznici o tome neretko i ne znaju.

Sa registracijom na portal eUprava, poreskim obveznicima stižu rešenja u elektronskom obliku preko jedinstvenog elektronskog sandučića. Međutim, sada se često dešava da stigne obaveštenje o stanju duga, za vremenski period koji obuhvata unazad nekoliko godina, a koji sada obuhvata i glavni dug i kamatu.

Naravno, u nekim slučajevima se možemo pozivati i na institut zastarelosti, s obzirom da pravo na utvrđivanje i naplatu poreza zastareva u roku od 5 godina, odnosno 10 godina. (član 114, stav 1 i 3, i član 114 ž Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.)

No u svakom slučaju, i kod duga koji je zastareo, i onog koji nije, imamo pravo da se pozovemo na neuručenje rešenja i po tom osnovu tražimo otpis duga i kamate.

Dostavljanje poreskih akata

Dostavljanje poreskih akata je regulisano članom 36. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji

Ovim članom je predviđeno, između ostalog, da se poreski akti dostavljaju  poreskom obvezniku slanjem preporučene pošiljke, obične pošiljke ili preko službenog lica poreskog organa, odnosno na adresu elektronske pošte poreskog obveznika, preko portala Poreske uprave.

Poreski akt smatra se dostavljenim poreskom obvezniku kada se uruči poreskom obvezniku, njegovom zakonskom zastupniku, njegovom punomoćniku, njegovom poreskom punomoćniku ili njegovom zastupniku po službenoj dužnosti.

Dostavljanje poreskog akta poreskom obvezniku – pravnom licu i preduzetniku vrši se na adresu njegovog sedišta upisanu u propisanom registru, odnosno na posebnu adresu za prijem pošte koja je registrovana kod Agencije za privredne registre.

Dostavljanje poreskog akta poreskom obvezniku – fizičkom licu vrši se na adresu njegovog prebivališta, odnosno boravišta.

Ako je poreski obveznik pravno lice, poreski akt smatra se dostavljenim i kada se uruči odgovornom licu, odnosno licu zaposlenom kod pravnog lica.

Ako je poreski obveznik fizičko lice, uključujući i preduzetnika, poreski akt smatra se dostavljenim i kada se uruči punoletnom članu njegovog domaćinstva u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana, odnosno licu zaposlenom kod preduzetnika.

U svakom slučaju, kada nadležni organ nema dokaze u uručenju navedenih rešenja (dostavnice/povratnice), na prethodno opisan način, ne može se smatrati da je poreska obaveza dospela za plaćanje, odnosno da je nastao dug, a još manje kamata.

Takođe treba napomenuti da su organi uprave, među kojima je i poreska uprava, dužni da pribavljaju podatke iz službenih evidencija drugih organa (član 103 Zakona o opštem upravnom postupku). Među tim podacima su i podaci prebivalištu, odnosno boravištu poreskih obveznika fizičkih lica, odnosno sedištu ili adresi za prijem pošte poreskih obveznika pravnih lica.

Kako je sada kada je većina građana registrovana na eUpravi, dostavljanje upravnih akata, među kojima su i poreski akti, je znatno olakšano i u budućnosti bi trebalo biti manje ovakvih praktičnih problema. Ali kako građani ne bi snosili štetne posledice zbog neažurnosti rada upravnih organa, potrebno je da znaju svoja prava.

NAPOMENA: Ovaj tekst predstavlja stav autora o predmetnom pitanju i ne predstavlja pravni savet, niti zamenu za angažovanje odgovarajućeg stručnjaka u datoj oblasti.
AUTOR: Nina Uhrin