Adresa
Radnička 41, Novi Sad
Telefon
+381 21 6623 891
E-mail
advjakab@gmail.com

Ugovor o naružbini autorskog dela u IT sektoru igra ključnu ulogu u razvoju inovativnih rešenja u ovoj oblasti. Pre nego što pristupimo izradi softvera, web sajta, ili, na primer, aplikacije, treba da zaključimo ugovor kojim ćemo regulisati prava i obaveze ugovornih strana. Budući da na ovaj način nastaje intelektualna svojina koja donosi prihode, moramo regulisati kome će oni, i na koji način pripasti. Naročito kada želimo da ugovorimo drugačije uslove od onih koje predviđa zakonski režim. Tome upravo služi ovaj ugovor.
Ovaj ugovor spada u imenovane ugovore, odnosno regulisan je Zakonom o autorskim i srodnim pravima (Čl. 95-97).
“Ugovorom o narudžbini autorskog dela autor se obavezuje da za naručioca izradi autorsko delo i preda mu primerak istog.
Naručilac ima pravo da objavi delo i da stavi u promet primerak dela koji mu je autor predao, a autor zadržava ostala autorska prava, ako ugovorom o narudžbini nije drukčije određeno.
Ako je na osnovu ugovora o narudžbini autorskog dela izrađen računarski program, naručilac stiče sva prava iskorišćavanja računarskog programa, ako ugovorom nije drukčije određeno.”
Dakle, ugovorne strane kod ovog ugovora su autor i naručilac autorskog dela. Naručilac stiče sva prava iskorištavanja autorskog dela, odnosno računarskog programa, osim ako ugovorom ne predvidimo drugačije uslove. Ovaj ugovor se zaključuje za buduće autorsko delo, odnosno autorsko delo koje tek treba da nastane.
Autorsko delo je u smislu Zakona je originalna duhovna tvorevina autora, izražena u određenoj formi. To pre svega znači da autor može biti samo fizičko lice, ne i pravno. Recimo IT kompanija ne može biti autor, ali zaposleni u toj kompaniji može. Autorsko delo mora ispunjavati uslov originalnosti, koja se ceni prema subjektivnom kriterijumu u svakom konkretnom slučaju. To znači kakav osećaj stvara kod njegovih konzumenata (slušalaca, gledalaca, čitalaca,…), te da li im autorsko delo stvara osećaj novog, originalnog, do tada neviđenog dela. Takođe, autorsko delo mora biti izraženo u određenoj formi, jer sama ideja nije zaštićena autorskim pravom. Autorska dela pored tradicionalnih – muzičkih, filmskih ili, na primer, pozorišne režije, obuhvataju i neka moderna autorska dela- računarski program i bazu podataka.
Autor uživa moralna i imovinska prava od trenutka nastanka dela. Da bi autorsko delo nastalo nije potrebno ispunjavanje formalnih uslova, kao što je registracija, iako postoji mogućnost registrovanja, odnosno deponovanja autorskih dela kod Zavoda za intelektualnu svojinu, ali ono nije neohodan uslov nastanka autorskog dela. Nezavršeno delo koje ispunjava uslove po pitanju originalnosti i forme takođe se smatra autorskim.
Autor ima imovinska i moralna prava. Imovinska prava traju za života autora i 70 godina posle njegove smrti, dok, sa druge strane, moralna prava traju neograničeno.
Imovinska prava omogućavaju ekonomsko iskorišćavanje dela, što znači da autor može da umnožava delo, stavlja primerke dela u dalji promet, daje u zakup primerke dela, itd.
Moralna prava obuhvataju isključivo pravo autora da mu se prizna autorstvo na njegovom delu, isključivo pravo da objavi svoje delo i da odredi način na koji će se delo objaviti, da njegovo ime, pseudonim ili znak budu naznačeni na svakom primerku dela, odnosno navedeni prilikom svakog javnog saopštavanja dela, kao i da ima isključivo pravo da štiti integritet svog dela.
Imovinska prava su naslediva, dok naslednici mogu vršiti ovlašćenja koja se tiču moralnih prava autora, osim prava na objavljivanje neobjavljenog dela, ako je autor to zabranio i prava na izmenu dela. Za razliku od imovinskih prava, moralna prava se ne mogu prenostiti ugovorom.
Ova situacija je regulisana članovima 98-101 Zakona.
Ako je autorsko delo računarski program ili baza podataka trajni nosilac svih isključivih imovinskih prava na delu je poslodavac, ako ugovorom nije drugačije određeno. Autor ima pravo na posebnu naknadu, ako je to predviđeno ugovorom. Na primer, programer radeći za IT kompaniju kreira neki računarski program, tada je trajni nosilac svih imovinskih prava na delu naručilac – odnosno poslodavac, a ne autor – zaposleni, osim ako ugovorom nije drugačije predviđeno. S obzirom da su moralna prava neodvojiva od ličnosti autora, poslodavac je prilikom korišćenja dela stvorenog u radnom odnosu dužan da navede ime, pseudonim ili znak autora.
Autorsko delo je nastalo u radnom odnosu kada je delo stvoreno u toku radnog odnosa, dok zaposleni izvršava svoje radne zadatke, odnosno radi do uputsvima poslodavca. Kada je reč o radu o radu od kuće, ili u situaciji kada je zaposleni stvorio autorsko delo van radnog odnosa, ili u toku trajanja radnog odnosa, presudno je da li je zaposleni koristio sopstvena sredstva ili sredstva svog poslodavca, te da li je ono nastalo samostalnim radom, nezavisnim od radnog odnosa itd. Naravno, to utvrđuju sudovi u zavisnosti od konkretnog slučaja.
Ugovor o narudžbini autorskog dela u IT sektoru mora biti prilagođen specifičnostima projekta i detaljima rada u IT sektoru. Pravna podrška i stručnjaci za autorska prava i IT pravo mogu biti od pomoći pri izradi takvog ugovora, kako bi se osigurala zaštita interesa obe ugovorne strane.
NAPOMENA: Ovaj tekst predstavlja stav autora o predmetnom pitanju i ne predstavlja pravni savet, niti zamenu za angažovanje odgovarajućeg stručnjaka u datoj oblasti.
AUTOR: Nina Uhrin

